Predpopisna kampanja

 

Ako država nema podatake o broju svojih stanovnika, a svi statistički parametri računaju se po glavi stanovnika neće moći da izračuna ni svoj tržišni potencijal i neće biti interesantna ni stranim investitorima Predstojeći popis stanovništva u BiH treba osloboditi političkih pritisaka, a ako su već toliki, važno je izbegavati sva pitanja koja su podložna pritiscima, a ostaviti ona faktička. Da političari ne planiraju da zloupotrebe rezultate popisa, ne bi ni insistirali na pitanjima kao što su državljanstvo ili etnička pripadnost, nego bi građanima ostavili mogućnost da se sami izjasne o tome.

Upozorili su prije nekoliko godina stručnjaci iz Evropske komisije za pripremu popisa u BiH.

Kampanja

Istakli su da se, pod  okriljem da se žele lakše obraditi podaci, unaprijed fiksiraju neki odgovori što je "tipičan politički pritisak".

- Pozivi da se Bošnjaci izjasne kao takvi na popisu dovešće do iskrivljenja nekih pitanja, a ključna pitanja na koja će se dobiti odgovor, a to je broj stanovnika i domaćinstava, starosna i obrazovna struktura, ne bi trebalo da budu iskrivljena - rekli su stručnjaci iz EK uoči popisa koji je trebao biti održan prije dvije godine, ali nije.

Dok struka ističe kao veliki problem politički pritisak na rezultate popisa, ovdje, posebno kod Bošnjaka sa približavanjem početka popisa, 1. oktobra, predpopisna politička propaganda prelazi u histeričnu bitku „biti ili ne biti”.

Jasno je da su Bošnjaci na ovom popisu dobili priliku da realizuju jednu od dvije odluke iz Deklaracije Svebošnjačkog sabora održanog u jeku rata,  27. septembra 1993. godine u Sarajevu u kojoj stoji:

”Svjesni istorijskog značenja momenta u kojem se sastajemo, kao i iskušenja koja nas čekaju, odlučni smo da našem narodu vratimo njegovo povijesno i narodno ime Bošnjak, da se na taj način čvrsto vežemo za našu zemlju Bosnu i njenu državnopravnu tradiciju, za naš bosanski jezik i sveukupnu duhovnu tradiciju naše istorije”.

Danas, 20 godina kasnije, kampanja koju vode treba da pokaže da ih u BiH živi što veći broj što bi, kako smatraju, odredilo količinu njihovog vlasništva nad državom i udio u strukturama vlasti.

Spjevana je čak i "Bošnjačka himna za popis", čiji autor ratni invalid iz Zenice Mujo Aganović iz sveg glasa poručuje: Ja sam Bošnjak, vjera mi je islam, jezik bosanski, na popisu to ću kazati.  Moram paziti, zbog budućnosti ne smijem pogriješiti......

Ništa manje tragikomičan nije ni spot na kojem troje posve male djece, dvije zabradjene djevojčice i jedan dječačić u maskirnoj uniformi poručuju: “On meni: Bosanac, kakav Bosanac – ja sam Bošnjak”......

Časopis Islamske zajednice štampao je poseban dodatak sa detaljnim upustvima za naredni popis, koji se dijeli u svim yamijama u BiH, a  bošnjačka dijaspora je na nogama.

Bošnjačka organizacija iz Švedske "Global BiH netvork" distribuisala je u Švedskoj i Danskoj hiljade plakata kojima dijaspori "pojašnjava" kako da izbjegnu propise i, umjesto kao dijaspora, tokom popisa u BiH budu evidentirani kao stanovništvo stalno nastanjeno u zemlji.

Akciju mobilizacije „za popis“ provodi i najjača organizacija dijaspore Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i sajt bosnjaci.net na na kojem se nalazi baner „Upiši jasno: nacionalnost Bošnjak“ i napomena da se upustvo „štampa i nauči napamet“.

- Po prvi put u istoriji Bošnjaci su svjesni važnosti popisa i većina ih neće žaliti tih pola sata vremena potrošiti na odbranu domovine, jer su mnogi za to nesebično dali živote. Haram bilo svakome ko zažali truda i novca da se ode popisati... Bošnjaci su sad pred ovaj popis 2013. u situaciji kad moraju svi da se upišu, jer je u pitanju opstanak i njihove jedine države i njih kao naroda. Posebno skrećemo pažnju da ne reklamirate stranicu za on-line popis i da medije koji to objavljuju smatrate neprijateljskim!...Bilo ko ko ima problem ili osjeti neregularnost na popisu neka nam se javi, a mi ćemo nastojati u što kraćem roku da alariramo bošnjačke institucije i zvaničnike, da zajednički spriječimo i otklonimo neregularnosti. Ovo posebno važi za bošnjačke povratnike u mjestima pod srpskom okupacijom u kojima je izvršen genocid, navodi se na tom sajtu dijaspore.

Bošnjaci ili Bosanci

Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1879. godine od strane austro-ugarskih vlasti.  Po tom popisu u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika. Grčki pravoslavci činili su 42,88 odsto, muslimani 38,73 odsto, rimokatolici 18,08 i Jevreji 0.29 odsto. 

Statističari kažu da bivša zajednička država Jugoslavija nikada nije  imala sreće sa popisima stanovništva.

Popis 1948. godine bio je nepotpun i na brzinu organizovan, onaj 1941. nije održan zbog Drugog svjetskog rata, godine 1971. događao se hrvatski "maspok"; a popise 1981. i 1991. bojkotovali su kosovski Albanci.

U aprilu 1991. ondašnja SFRJ ubrzano je klizila ka krvavom raspadu, a popis koji je obavljen na terenu zastao je na opštinskom nivou, jer na  Kupresu i u Bugojnu stanje nikada nije utvrđeno što je BiH  omogućilo zloupotrebe rezultata tog popisa sve do danas.

Na tom popisu broj Jugoslovena u odnosu na prethodni bio je manji za čak 1,4 miliona. Jugosloveni su izbrisani, a niko do danas nije utvrdio kako se dogodilo to „etničko čišćenje”.

Sa Bošnjacima je nešto drugačija stvar. Uvođenje nacije Musliman na popisu  1971.  izazvalo je velike probleme. U međuvremenu, Muslimani sa posljednjeg popisa 1991. postali su Bošnjaci ili Bosanci i to bi trebalo da registruje popis koji slijedi.  Muslimani će nestati, a Bošnjaci i Bosanci nastati.

Za to da se Muslimani sa popisa 1991. izjasne kao Bosanci danas su oni koji pretenduju na „gradjansku BiH”. To su oni što ih sarajevski mediji godinama pozdravljaju kao „Bosance i Hercegovce”, a što sve do početka popisa političarima u FBiH i Islamskoj zajednici nije zasmetalo. Naravno, Hercegovci su duža verzija, koja je ispala u finalu.

Upravo Bosanci izazvali su pravu paniku kod vodja kampanje „Bitno je biti Bošnjak” da bi moglo doći do dvojnog izjašnjavanja muslimana sa popisa 1991. godine.

Potpunu zabunu unijela je izjava Alije Izetbegovića nekadašnjoj TVBiH, koju su Bosanci u kontrakampanji protiv Bošnjaka odnekud iskopali, a u kojoj „otac nacije“ poručuje:

- Ako želimo BiH, onda ne smijemo suviše potcrtavati nacionalno pitanje. Trebamo pokušati da budemo, ako je moguće, Bosanci... 

Šta će otkriti popis?

I Hrvati u BiH su na nogama. Svakodnevno upućujući apele za popis u kojima ističu: zovite rodbinu tražite podatke i popišite ih, te upozoravaju na opasnost da bi na popisu moglo da ih bude manje od 17 odsto.

U Republici Srpskoj, situacija je posve drugačija, tek od prije nekoliko dana počelo je uopšte da se o govori o popisu i upozorava na mogućnost popisnog inženjeringa. Srbi, kao i obično, imaju važnije teme.

Od raspada SFRJ i rata ne zna se tačan broj stanovnika BiH, a da li će  se znati poslije ovog popisa, ako je suditi po aktivnostima bošnjačke dijaspore, neće. 

Statističari kažu da se do 1991. godine vitalna statistika vodila po principu porekla majke, podaci o novorođenima dostavljani su republici u kojoj je prebivalište majke. Onda su došli ratovi i izbjeglice.

Prema nekim procjenama iz BiH je izbjeglo oko 700.000 Srba. Iz Sarajeva njih oko 150.000. Kako će se oni popisati? Koliko ih ima dvojno državljanstvo i kako će se opredijeliti: kao dijaspora ili domicilno stanovništvo?

Prema pravilima popisa, svi oni koji u BiH imaju imovinu, svoje ili roditeljske kuće moći će da se popišu. Oni to mogu uraditi a da ne dolaze, jednostavno rodjacima dostave podatke o sebi: ime i prezimem JMB ili datum rodjenja, mjesto rodjenja i zanimanje.

Oni koji se ipak popišu poštom ili elektronski neće se naći na spisku domicilnog stanovništva, nego dijaspore.

Bitka će se voditi i za popise u nekim važnim gradovima, kao što je recimo Mostar, jer će rezultati popisa diktirati uspostavljanje  lokalne vlasti u budućnosti.

Zato će biti zanimljivo vidjeti da li će doći do povećanja broja Hrvata ili Bošnjaka u tom gradu, to možda neće pokazati istinitu sliku, ali hoće ko je bio bolje politički organizovan. Gdje će se i kako popisati uglavnom izbjegli mostarski Srbi kojih je 1991. bilo oko 24.000.

Prema ranijim procjenama popis bi trebalo da pokaže da u Srpskoj živi između 15 i 20 odsto Bošnjaka, a da je na teritoriji Federacije broj Srba sa više od 30 odsto pao na manje od dva odsto.

Jasno je da u kampanji oni koji agituju na mobilizaciji Bošnjaka i „osvajawe“ BiH na taj način, upadaju u vlastitu zamku.

Jer, ako se pokaže da se broj Bošnjaka ili Muslimana sa popisa 1991. u BiH povećao, šta se „dogodilo“ sa etničkim čišćenjem i „genocidom na okupiranoj teritoriji“, kako Republiku Srpsku u proglasima za popis naziva dijaspora. 

Ono što je posve predvidivo jeste da će sarajevski Srbi, oni sa popisa 1991. godine, nestati i statistički. U taj grad  vratio se zanemarljiv broj starih, a najveći broj Sarajlija davno je raspradao imovinu i pozdravio se zauvijek sa Sarajevom.

Oni koji su novi dom sagradili u Istočnom Sarajevu tamo će se i popisivati, jer ni uputstava ni želje za drugačijem popisivanjem nemaju. 

Ukoliko se na popisu u Sarajevu budu popisivali Kinezi, obistiniće se veoma skoro nedavna izjava proproka dr Karajlića data baš ovim novinama:

- Uzgred rečeno, ne znam nikoga od 150.000 sugrađana koji su otišli u ono vrijeme kad sam otišao i ja, a da su se vratili, što je dovoljna osnova za sumnju da je moj rodni grad zadržao karakteristiku multietničkog. Međutim, ne treba gubiti nadu. Ako Kinezi nastave dolaziti na Balkan ovim tempom, velike su šanse da će Sarajevo ponovo biti multietničko.