Diskretni heroji

Ovo ovde nisu strofe za ljigave i loše, / već za moje što se bore, diskretne heroje, / za obične likove, iskrene i dobre, / što ne nameću se mnogo, ali neće da se sklone, / jer kada brod tone uvek prvo pale miševi, / a kapetani iskusni, na druge će misliti, / život zna da bude titanik, usamljenik, izgnanik, / tad rađaju se titani, u nevolji istrajni... BS

"U nepravilnim razmacima od dvadeset do trideset godina nailaze velike poplave koje se posle pamte kao što se pamte bune ili ratovi i dugo se uzimaju kao datum od kojeg se računa vreme i starost građevina i dužina ljudskog veka (Na pet-šest godina prije velikog povodnja, Uz veliki povodanj). Posle tih velikih poplava malo šta ostane od pokretnog imanja u onoj većoj polovini kasabe, koja leži u ravnici, na peščanom jezičku između Drine i Rzava. Takva poplava baca celu kasabu na nekoliko godina unatrag. To pokolenje provede ostatak svoga veka u popravljanju šteta i nesreća koje je ostavio 'veliki povodanj'".

... U razgaćenim avlijama građanske kuće su zijale razvaljenim prozorima, na svakoj je pruga crvenog mulja pokazivala dokle je bila poplavljena. Mnoge pojate su otplavljene, koševi izvrnuti. U dućanima je bio mulj do kolena, a u tom mulju sva roba koja nije mogla biti na vreme iznesena. Po sokacima zaglavljena čitava drveta, koja je voda odnekud doplavila, i naduveni leševi stoke koja se podavila. To je bila njihova kasaba u koju je sada trebalo sići i nastaviti život..." - "Veliki povodanj" - "Na Drini ćuprija", Ivo Andrić.

Mnogi su se ovih dana sjetili tog citata kojim je Andrić opisao veliki potop u Višegradu iz 1896. Tom opisu nemoguće je bilo šta dodati i bilo šta oduzeti danas u Doboju, Šamcu, Orašju, Brčkom, Obrenovcu, Krupnju.... Nevolja je uvijek ista, kao što su isti i stradalnici. Samo su im imena drugačija. Kao što su drugačija i imena heroja koji su iznijeli i ta i ova vremena.

Ovih nekoliko slika ostaće na jednom mjestu u znak zahvalnosti nekima od onih čija srca su čista, a djela ogromna. Onima koji su bili ljudi, kada je to bilo najpotrebnije. Onima koji su sami ispričali svoje priče.

Priča prva:

Vratile se rode

 

Piloti iz Helikopterskog servisa RS sa Bobanom Kusturićem na čelu spasili su stotine ljudi, najtežih bolesnika, najugroženijih u poplavama. Iako je vrijeme u četvrtak i petak bilo kišno i vjetrovito, veoma rizično za letenje, letjeli su danonoćno. Suvišno je i reći da su rizikovali svoje živote da spasu tuđe.

Ronioci "Buka" i raftingaši "Kanjona" ostavili su svoje poplavljene prostorije u Banjaluci i od prvog dana u Doboju spasavali unesrećene ljude. Zahvaljujući njima srećno su na svijet došle tri dobojske bebe. Članovi posade slovenačkog helikoptera "Bell 412" u Šamcu su istog dana iz potopa spasili dvije tromjesečne bebe.

Priča druga

Vučica Jelena

Njeni drugari iz razreda maturirali su u ponedjeljak, dok je ona spasavala tuđe živote daleko od kuće. Bila je vođa tima, koordinisala ekipama s kopna i išla na teren. Jelena Simović prvakinja je BiH u penjanju, članica penjačkog kluba "Volf" iz Foče, svršeni je maturant Medicinske škole i ima samo 18 godina.

- U Doboj smo stigli u vrijeme najveće katastrofe u petak. Bila sam veza između kopna i vode sa ostalim članovima ekipe. Gazim u vodi do pasa. Penjem se na zgradu, ljudima dijelim lijekove. Mala djevojčica od dvije godine izlazi s cuclom u ustima i smije mi se. Imala sam kod sebe jednu plazmu i dajem joj. Ona širi ruke i grli me koliko ima snage, ljubi me. Dok sam živa to neću zaboraviti - priča Jelena.

Priča treća

Ima ljudi...

Useljiva kuća za porodicu koja je ugrožena poplavom. Kuća se nalazi u G. Karajzovcima (opština Gradiška). Molim sve moje prijatelje, poznanike, familiju i rodbinu da podijele ovaj status da bismo pomogli koliko-toliko. Svi zainteresovani neka se jave na broj 066/313-590 ili svoju poruku ostave u inboks. Samo je jedna od mnogo sličnih poruka objavljenih na društvenim mrežama.

Priča četvrta 

Vladika posve privatno

Na prvoj liniji poplavljenog Obrenovca bio je vladika lipljanski Jovan Ćulibrk i pokazao kako je biti uz narod kada mu je teško. Mediji su pokušali da uzmu izjavu od njega kada su na FB profilu oca Save Janjića otkrili vladikinu fotografiju u čamcu. "Molim vas ja sam ovdje kao čovjek, ovo je moja privatna stvar. Neću da dajem nikakve izjave", bio je kratak vladika Jovan. Jedini vladika, padobranac.

Sveštenstvo SPC našlo se i na prvim linijama odbrane od vodene stihije. Otac Agapit i otac Atanasije punili su džakove pijeskom kod Šapca pomažući u odbrani tog ugroženog grada.

Priča peta

Tviteraši

Tviteraška sila mnogo je pomogla u spasavanju ljudi, širenju informacija o nestalima, evakuisanima, prihvatilištima, ugroženim područjima, humanitarnim aktivnostima. Tviteraši su u milisekundama izvještavali i širili korisne činjenice, a prema nezvaničnim informacijama, samo u Srbiji spasili su 1.500 ljudskih života.

O snazi tviteraške zajednice i njenoj velikoj ulozi svjedoči i ova poruka sa jednog savskog nasipa: Prije tri sata bilo nas je 10! Sada su ovdje hiljade ljudi. Hvala, tviteraši!

Priča šesta

Djeca su ukras svijeta

- Ministre, pomozite, djeca u Đačkom domu u Doboju su životno ugrožena - glasio je SMS, koji je stigao na broj telefona ministra Gorana Mutabdžije na sjednici Vlade u četvrtak, 15. maja. Nakon što ga je Helikopterski servis hitno prevezao do Doboja, Mutabdžija je sa djecom u Domu proveo dvije teške noći dok se voda nije povukla. Evakuisali su ih iskusni vozači čamaca pristigli u pomoć iz Mostara.

Priča sedma

Naš Kinez Đuro

U Banjaluci godinama već živi Kinez Đuro. To je Kinez u centru grada na čijoj prodavnici piše Kineska prodavnica Đuro. Svjedoci pričaju da je taj naš Đuro, u petak, kada su počele poplave u Banjaluci, iznio sve gumene čizme iz svog magacina i podijelio ljudima.

Priča osma

Pomaži i ćuti, bre!

Subota, 17. maj. Mladi ljudi, volonteri, hiljade njih pomažu širom RS. Neumorno rade i oni u skladištu Robnih rezervi u naselju Paprikovac u Banjaluci. "Ljudi dolaze cijeli dan. Ne mogu da vam opišem koliko je ljudi došlo. Donose što imaju. Neko dvije konzerve, neko puno auto. Ovo je nevjerovatno", kaže kroz suze djevojka koja sortira konzerve na jednu, a pelene za bebe na drugu stranu. Nije rekla kako joj je ime, jer to ionako nije važno. Njeni drugari u Srbiji koji dan poslije na majicama su ispisali "Pomaži i ćuti".

Priča deveta

Komšija preči od brata

Fabrika vode "Dijamant" iz Tešnja danima je vodom za piće snabdijevala Doboj. Prnjavorčani su spremili kotlić za Ginisa koji je upućen ugroženom stanovništvu u Doboj i Maglaj. Jedan Bošnjak iz sela Kozarac sve što je imao dao je svojim komšijama u poplavljenom srpskom selu. "Karitas" iz Usore otvorio je privremenu ambulantu, koja je danonoćno bila na usluzi Dobojlijama. - Evo da vas pozdravim i sve građane Gradačca i da vam kažem da ste nas zadužili za života da vam nikada ne možemo vratiti, a i nećemo vraćati ovakvu pomoć, već ćemo neku ljepšu - rekao je načelnik opštine Šamac Savo Minić.

Priča 10

On je Nole, svi ga vole

U Srbiji se dešava poplava biblijskih razmera. Glavni svetski mediji kao što su Si-En-En i Bi-Bi-Si potcenjuju u svojim izveštajima veličinu onoga što se dešava u Srbiji i Bosni. Ovo je jedna od najgorih poplava ikada viđenih, mnogi gradovi su evakuisani, pola moje zemlje možda neće imati struju... To mora da se pokaže svetu, potrebna nam je pomoć, rekao je Novak Đoković na turniru u Rimu. I srušio medijsku blokadu o nesreći na Balkanu. Nole je nastavio bitku humanosti i nakon što je cjelokupnu novčanu nagradu od turnira u Rimu donirao za pomoć stradalim.

Novak Đoković najbolji je primjer koliko može da uradi jedan čovjek, ali onaj čije ime prepoznaje cijeli svijet.