Treći entitet

- Kada smo mi prešli granicu? Zašto nam nisu tražili pasoše, začudjeno je upitala profesorka beogradskog univerziteta, naša saputnica tog 8. februara kroz zapadnu Hercegovinu, negdje oko Čitluka.

Rekli smo da nismo prešli granicu sa Hrvatskom i da se nalazimo na teritoriji BiH, ali na području na kojem žive Hrvati.

Putopis

- Svuda su hrvatske zastave mislila sam da smo odavno u Hrvatskoj, rekla je u čudu dok smo automobilom promicali pored spomenika hrvatskom ministru odbrane Gojku Šušku podignutom u centru Čitluka.

Prva destinacija na kojoj smo se zaustavili bila je fabrika para od vjerskog turizma otvorena 365 dana u godini - Medjugorje, a druga Mostar. Bilo je to dan nakon što su održane demonstracije "napaćenog naroda" u kojim su zapaljene brojne institucije od državnih, federalnih do kantonalnih.

U selu Krčedin kod Širokog Brijega fotografisali smo spomenik hrvatskoj ćirilici, istoj onoj koja je crnom bojom prefarbana na svim putokazima u Zapadnoj Hercegovini.

Ručali smo lešo ribu kuvanu u vinu, onakvu kakvu prave ribari u hrvatskoj Dalmaciji. Svuda smo mogli da platimo u kunama, KM ili evrima.  Jedino dinare ne primaju.

Eto to je Zapadna Hercegovina. U njoj se govori hrvatski jezik, služe specijaliteti hrvatskog kulinarstva, plaća se u kunama, njihova djeca studiraju u Zagrebu ili Dubrovniku. U Sarajevo odlaze samo političari koji moraju.

Svakome ko barem jednom prodje putem od Kupresa preko Širokog Brijega do Mostara jasno je da hrvatski entitet postoji u stvarnosti, i ovdje, kako što postoji u Vitezu ili u Orašju.

Demonstracije za navodna prava obespravljenog i opljačkanog naroda u Mostaru, u zapadnom, hrvatskom dijelu grada svi naši sagovornici, upućeni u politička kretanja, povezali sa dan ranije donesenom Rezolucijom Evropskog parlamenta.

U toj Rezoluciji za koju je glasalo 468 poslanika, a svega njih 80 bilo protiv, po prvi put Evropski parlament poslao je poruku da su potrebni decentralizacija, ravnopravnost i načela federalizma kako bi se osigurao put BiH u EU.

Upravo to, po tumačenju odgovornih iz "trećeg entiteta", diglo je na noge "obespravljeni bošnjački narod" i dalo signal za demonstracije. Jer po prvi put od kada postoji BiH, centralizacija države na kojoj institiraju Bošnjaci definisana je kao problem njenog opstanka, a kao rješenje problema istaknuta načela federalizacije, decentralizacije, ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti svih naroda u organima vlasti.

Jasno je da je  Rezolucija EU o BiH politički okvir za njenu budućnost, pa je i Hrvatska prvi put od kada postoji Sabor javno progovorila o trećem entitetu i podređenom položaju Hrvata u BiH.

Boro Grubišić (HDSSB) rekao je da ulazak u punopravno članstvo EU Hrvatskoj omogućuje aktivno uključivanje u rješavanje pitanja hrvatskog naroda u BiH i založio se za osnivanje hrvatskog entiteta.

- S tri entiteta imamo puno manju administraciju i jeftiniju državu, koju će sva tri naroda osjećati kao svoju, i to ne treba stidljivo govoriti, rekao je Grubišić i premijeru Zoranu Milanoviću čestitao na odlasku u Mostar zbog nereda.

Ideju da Hrvatska podstakne razgovor o trećem entitetu podržao je i laburista Branko Vukšić.

- Ne samo da treba razmišljati o trećem entitetu u BiH, nego ozbiljno nametnuti razgovor o tome, rekao je.

I Frano Matušić (HDZ) rekao je da se Hrvati u BiH u praksi ne osjećaju kao konstitutivan narod, te da Hrvatska proces Stabilizacije i pridruživanja BiH treba iskoristiti za izjednačavanje njihovog statusa.

Oštro je na ove stavove reagovao poslanik bošnjačke nacionalne manjine Nedžad Hodžić koji je rekao da je BiH suverena, samostalna i međunarodno priznata zemlja i da Hrvatska nema pravo da se miješa u njeno uredjenje i da crta granice. 

HDZ-ov poslanik, bivši ministar inostranih poslova Gordan Jandroković upitao je Hodžića kako mu to ne smetaju pozivi na ukidanje kantona i nejednakost hrvatskog naroda.

-     BiH je država tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba i ona će takva ostati ili je neće biti. U Hrvatskoj postoji politički konsenzus oko položaja Hrvata u BiH, a naša ustavna nadležnost je da o njima brinemo,   odbrusio je Jandroković.

Da ništa nije slučajno govori i "probni balon" pušten u eter nedavno preko Fondacije "Fridrih Eber" da bi za sedam osam godina mogao bi biti održan Dejton 2 na kojem bi moglo doći do podjele BiH na tri djela. I dodatak da je "najveća prijetnja BiH sve ove godine bošnjački centralizam i unitarizam".

Unitaristi   

I tu dolazimo do paradoksa u kojem bošnjački političari i NVO, koji su godinama rušili Dejtonski sporazum, kako bi dokrajčili Republiku Srpsku, dopodne prizivaju opstanak Dejtona, a od podne traže novi Ustav, ali ne sa tri entiteta, nego bez ijednog.

Zato jedan od osnovnih zahjeva organizatora najjnovije navodno socijalne revolucije NVO  “Udar“ i „Revolt“ i jesu fundamentalne promjene u Ustavu i  poretku u BiH.

- Stanje u državi je katastrofalno. Narod živi na rubu egzistencije a poredak države uspostavljen Dejtonskim sporazumom je neodrživ, naveli su Udar i Revolt u svom manifestu "Nova BiH. Pojasnili su da  sljedećim godinama, kada se riješe socijalna bijeda i kriminal, očekuju:

- Ostavka Bakira Izetbegovića i Nebojše Radmanovića i prelazno preuzimanje vlasti od strane Željke Komšića  

 - Zakon u bh državnom ustavu koja će zabraniti postojeće i buduće nacionalističke i religiozne političke partije i opredijeljene stranke.

- Ukidanje kantona i entiteta, sa ciljem smanjenja javne potrošnje.

 - Ujedinjenje BiH kao cjeline.

- Izgradnja bosanskohercegovačkog građanskog identiteta umjesto identiteta narodnosti.

- Ostavka svih nacionalno-religiozno opredijeljenih političara.

O shemi finansiranja NVO, a medju kojima je i NVO Revolt, ne bih  ponovo. Jasno je da i iza ovih, kao i iza protesta za JMB ili onih u Konjević Polju, stoji ista logistika NED - Ivana i Reuf Bajrović - Emir Suljagić.

Po NED-ovoj platnoj listi u periodu od 2005. do 2011. godine “Revolt” je dobio 53.500, a Oštra nula 24.700 dolara. U 2012. godini, NVO "Zašto ne" (organizator protesta za JMB) dobila je tri tranše od 108.150, 28.300 i  49.500 dolara, a  "Revolt" 23.500 dolara.

Darko Brkan predsjednik NVO Zašto ne danas je jedan od najaktivnijih i najglasnijih "učesnika" Plenuma.  

Svakoga ko o tim shemama nešto zna, ne čudi Suljagićeva tugaljiva izjava da se protesti iz FBiH nisu u masovnijem obliku pojavili u RS, jer je “ovaj entitet duboko totalitaran i guši sve reformske, progresivne i građanske inicijative”.

Samo što je to izgovorio, Suljagić i njegov "Prvi mart" su se sa borbe za ljudska prava i demokratiju ponovo prebacili na politički teren, organizujući sastanak sa svim bošnjačkim partijama o zajedničkom nastupu na izborima u RS uz poruku da "ništa ne može odbraniti BiH u RS osim zajedničke liste".

Kada se sabere dva i dva, više nego jasno je da i ovi protesti, čija ideja je veoma osjetljiva i prijemčljiva: socijalni bunt i borba protiv kriminala, imaju političku pozadinu kojom rukovodi ista mreža ljudi. Ali kada to, bez argumenata i objašnjavanja  sheme organizatora, kažu političari malo ko im vjeruje da riječ.

Ono što ohrabruje je činjenica da se poslije Rezolucije Evropskog parlamenta iz više izvora iz BiH i međunarodnih krugova može čuti da je jedino rješenje okrupnjavanje kantona u FBiH i stvaranje dva velika kantona:  jedan hrvatski, a jedan bošnjački, bez obzira kako se oni zvali. I da je Republika Srpska definisana i neupitna. 

Neosporno da jedino dugoročno održivo riješenje za BiH jesu zakonsko i ustavno priznavanje realne političke situacije na terenu, a to su tri federalne jedinice: Republika Srpska, Herceg Bosna i Bosna.  

Ukoliko se, ako je suditi po izjavama zvaničnika RS, sa tim rješenjem nije zakasnilo. U godinama koje su pojeli unitaristi, neodustajući od toga da ovu zemlju jedan kroz jedan uknjiže na jedan narod.  

************************************